Vinica.hr - Pulsatilla vulgaris

Pulsatilla vulgaris - Sasa

Zbog svakodnevne kolotečine kroz koju prolazimo, ponekad zaboravljamo koliko smo jedinstven i predivan kraj. Srećom, iz takve nas monotonije uvijek spašavaju pojedinci, entuzijasti, ljudi koji zamijećuju sitnice pokraj kojih uglavnom prolazimo ne obazirući se. Upravo jedan od takvih članaka objavljujemo u nastavku.

Autor članka i fotografija je gospodin Omer Grahić, a opisuje vrlo rijetku biljku koja u Hrvatskoj raste na samo četiri lokacije. Jedno od tih lokacija je i Marčan u Općini Vinica.

+PULSATILLA VULGARIS

Zapis o staništu i biljci:

Gdje se nalazi i po čemu je poznat Šegulov breg? Odgovor lagan, a istovremeno i vrlo težak. Samo najstariji mještani Marčana i Vinice mogu točno pokazati ovu lokaciju. Šegulov breg se nalazi u Varaždinskoj županiji, Općini Vinica, u naselju Marčan, nasuprot Bunić brega u neposrednoj blizini kamenoloma. Po čemu je breg dobio ime, nije sasvim pouzdano ispitano. Znano je samo, po pričama starijih, da su tu u davna vremena živjeli Šeguli. U Hrvatskoj postoji rijetko prezime Šegula i to u Sračincu i Zagrebu, a korijene vuku iz Slovenije - okolica Ptuja.

Šegulov breg je najveće stanište u Hrvatskoj vrlo rijetke biljke poznate po nazivu SASA (lat. pulsatilla vulgaris). Osim ovog staništa, prema pisanju gospodina Dubravka Šinceka iz Varaždina, biljka se može još pronaći na staništima na Vukovoju, zatim kod Žminja u Istri, na Žbevnici na Čičariji, na Furkovom bregu kod Voće. Isti izvor navodi da je 1997 g. profesor Radovan Kranjčev stanište ove biljke pronašao kod mjesta Marčana u Istri. Kakva slučajnost: stanište u Marčanu u Zagorju i u Marčani u Istri, što je dobar razlog za uspostavu veza između Općine Vinica i Općine Marčana.

Pulsatilla vulgaris (lat.), hrvatski naziv SASA, a korijen ove riječi je iz češkog jezika od riječi sasanka - šumarica. Šumarica je ime za više vrsta zeljastih biljaka, lijepih cvijetova iz roda Anemnonae, porodice žabnjaka (lat. Ranunculaceae): Anemona, Breberina, Pulsatilla, Sasa.

Osim naziva Sasa, u Hrvatskoj susrećemo za ovu rijetku biljku i slijedeća imena: šukundjed, poklonac i kućika.

U slovenskom jeziku ova biljka se naziva: zvonjača, velkonočna roža, a u njemačkom jeziku - kuchenschelle.

Riječ šukundjed vuče korijen iz turskog jezika, a znači: pra pradjed, pradjedov otac, djedov djed. Ovo ime upućuje da se radi o višegodišnjoj biljci, trajnici, koja u vrijeme cvatnje naraste u visinu do 15 cm, a u vrijeme sazrijevanja i do 45 cm.

Riječ poklonac označava kip u stiliziranoj kapelici u uličnom zidu ili na pročelju kuća. Uporaba ovog imena je sasvim opravdana obzirom da se cvijetovi ove biljke razvijaju na vrhu stabljike koja je lagano savijena, pa se biljka doima kao da se poklanja svome motritelju.

Za naziv kućika nisam u literaturi našao adekvatno značenje. Sasa je jedna od najljepših rano proljetnih trajnica, a cvate od ožujka do svibnja, dakle u uskrsno vrijeme, a s obzirom na slovenski naziv velkonočna roža, po osobnom mišljenu, za ovu biljku u hrvatskom jeziku najadekvatniji naziv bio bi Uskrsna ruža, tim više što za vrijeme Božića cvate druga biljka - Božićna zvijezda. Pulsatilla vulgaris je otrovna biljka, te bi ispred imena svake otrovne biljke, po osobnom mišljenju, trebalo stavljati znak "+" kako je to ranije bila praksa u starijoj hrvatskoj literaturi.

Biljka je višegodišnja trajnica, iz čijeg podanka izrasta jedna ili više stabljika. Stabljike, listovi i cvijetovi s vanjske strane su obrasli svilenkastim dlačicama. Cvijetovi su zvonastog oblika, svijetloljubičasti ili tamnoljubičasti, a u sredini se nalaze mnogobrojni tučkovi i prašnici. U fazi sazrijevanja imaju duge dlakave izrasline.

Stanište biljke je vapnenasto tlo, sunčani obronci, suhe i sunčane livade pretežito brdovitih područja. U sviježem stanju, čitava biljka je vrlo otrovna, a zbog vrlo jake otrovnosti (protoanemonin), službena medicina je ne uporabljuje. Ima vrlo malu primjenu u homeopatiji - metodi liječenja s vrlo malim dozama.

S obzirom na otrovnost njeno sabiranje bi trebalo potpuno zabraniti, a s obzirom na rijetkost naše flore, poduzimati preventivne mjere zaštite vrlo rijetkih i ugroženih staništa.

Stanište biljke